Odnos prema životu
Vrsta: Diplomski | Broj strana: 55 | Nivo: Filozofski fakultet

SADRŽAJ
1. UVOD………………………………………………………………………………………….2 1.1. POJAM SMISLA ŽIVOTA……………………………………………………………………4 1.2. FILOZOFSKI PRISTUPI KONSTRUKTU SMISLA U ŽIVOTU……………………………5 1.3. PSIHOLOŠKI PRISTUPI KONSTRUKTU SMISLA U ŽIVOTU…………………………...7 1.4. USPOREDBA PSIHOLOŠKIH PRISTUPA KONSTRUKTU SMISLA U ŽIVOTU………..11 1.5. TEORIJA O SMISLU U ŽIVOTU BATTISTE I ALMONDA…………………………….…14 1.6. ISTRAŽIVANJA I MJERNI INSTRUMENTI SMISLA U ŽIVOTU………………………..16 1.6.1. RANIJA ISTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI……………………………………………..16 1.6.2. NOVIJA ISTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI……………………………………………...18 1.7. RAZLOZI ZA KORIŠTENJE LRI-a U OVOM ISTRAŽIVANJU…………………………...21 2. CILJ I PROBLEMI ISTRAŽIVANJA………………………………………………………22 2.1. CILJ ISTRAŽIVANJA………………………………………………………………………..22 2.2. OSNOVNI PROBLEMI ISTRAŽIVANJA…………………………………………………….22 3. METODOLOGIJA………………………………………………………………………………....23 3.1. UPITNIK ODNOSA PREMA ŽIVOTU, LRI………………………………………………...23 3.2. ISPITANICI…………………………………………………………………………………………25 3.3 POSTUPAK……………………………………………………………………………………….…26 4. OBRADA PODATAKA……………………………………………………………………………27 5. REZULTATI I RASPRAVA……………………………………………………………………….29 5.1. FAKTORSKA ANALIZA REZULTATA NA UPITNIKU ODNOSA PREMA ŽIVOTU……29 5.2. DISKRIMINATIVNA VALJANOST ČESTICA UPITNIKA ODNOSA PREMA ŽIVOTU…..33 5.3. OSNOVNA STATISTIČKA ANALIZA UPITNIKA ODNOSA PREMA ŽIVOTU………...38 5.4. POUZDANOST UPITNIKA ODNOSA PREMA ŽIVOTU…………………………………42 6. OPĆA RASPRAVA……………………………………………………………………………43 7. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………….46 8. LITERATURA………………………………………………………………………………..47 9. SAŽETAK……………………………………………………………………………………..50 KLJUČNI POJMOVI……………………………………………………………………………….52 PRILOZI……………………………………………………………………………………………53
1
1. UVOD
Kroz čitavu ljudsku povijest smisao života prihvaćao se kao nešto samo po sebi razumljivo. Naravno, on je mijenjao svoj sadržaj širenjem društvene svijesti, čime je njegova determiniranost bila očita. Naime, poznato je da je iza svakog društvenog prevrata postojao neki kolektivni ideal, koji je osloba ao pojedinca, te život činio razumnim i davao naznake sigurnog napretka čovječanstva (Simmel, 2001). Tako je u svakoj kulturnoj epohi bio uočljiv jedan središnji pojam iz kojega proizlaze sva društvena kretanja i prema kojemu se istodobno kreću. U grčkoj klasici je to bila ideja bitka, u srednjem vijeku bio je to kršćanski pojam Boga. Od renesanse taj pojam preuzima priroda. 17.stoljeće pak, ima svjetonazor prirodnog zakona, a u devetnaestom stoljeću se pojam društva provukao kao centralna vodilja i realnost naših života. No, zapravo tek na prijelazu u 20. stoljeće pojam života probija se prema središnjem mjestu na kojem se susreću zbilja i vrijednosti: metafizičke, moralne, psihološke i umjetničke. U današnje vrijeme je, dakle, potpuno nova situacija u kojoj više ne postoji faza dolaska do nove forme već čak, dapače, više ne živimo gotovo ni pod kakvom zajedničkom idejom. Kada bi se danas pitalo obrazovane ljude pod kojom idejom oni žive, većina njih bi navela neki specijalistički odgovor iz okruga njihovih zanimanja. Upravo iz tih razloga svojevrsne konfuzije, pa čak i anarhije različitih smjerova danas, pitanje smisla života postaje izrazito važno. Uostalom, kao što Rollo May i egzistencijalisti zaključuju: ″Takva pitanja su gotovo uvijek odraz krize; kolektivnog ili individualnog sloma; točke od koje stari principi više ne vrijede ili pak vode katastrofi″ (Schneider i May, 1994, str.54). Štoviše, svjesna razmišljanja o životnim opcijama su osobito značajna danas, kada čovječanstvo postaje globalna sila sa snagom da uništi Zemlju (Walton, 2001), što zahtijeva odgovornost za smisleno djelovanje u svijetu.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]